• 10 FEB 14
    Ginekološka Ordinacija - Trion Medical - Zanimljivosti

    Uticaj životne dobi partnera na zdravlje potomstva

    Uvod:

    Sam nastanak novog života podjednako je uzbudljiv ne samo za buduće roditelje već i za lekare koji će pratiti razvitak i rast novog bića sve do porođaja nakon 40 nedelja trudnoće. Na rođenje zdravog novorođenčeta utiču različiti faktori, oni koji utiču pre trudnoće, i faktori koji utiču tokom trajanja trudnoće. Zdravi stilovi života trudnice i njenog partnera kao i savremeni pristup vođenja trudnoće mogu u značajnoj meri pozitivno uticati na zdravlje deteta.

    Faktori koji mogu pre same trudnoće uticati na zdravlje deteta su:

    * Nasledni faktori kod oba roditelja za koje danas postoje veoma efikasne metode ispitivanja, a koji pak mogu uticati na sam tok trudnoće i zdravlje novorođenčeta.
    * Starost roditelja predstavlja značajan faktor nastanka, toka trudnoće, porođaja i ishoda ali i zdravlja tek rođenog deteta.



    Naime poznato je da fertilna sposobnost žene opada posle 30 godine života sa značajnim padom nakon 35 god. To se odnosi kako na nastanak trudnoće prirodnim putem tako i na nastanak trudnoće asistiranim reproduktivnim tehnikama.



    Isto tako procenat hromozomskih anomalija u direktnoj je proporciji sa godinama trudnice i povećava se nekoliko puta u razmaku od samo 5 godina u poređenju 30 sa 35. godinom života (Down sy. 1: 1000 prema 1:250).



    Taj odnos je mnogo veći nakon 35. god i u 40. godini iznosi 1:69, a u 45. god 1:19, za Down syndrome, dok je za aneuploidije taj broj dvostruko veći. Incidenca hromozomskih anomalija je značajno viša kod multiplih trudnoća.



    Tabela 1. Incidence fetalnih trizomija u odnosu na godine majke:



    Sa staroršu majke posle 30. god značajno se povećava broj spontanih abortusa kako u prvom tako i u drugom trimestru.

    Tabela 2. Odnos broja spontanih pobačaja i godina majke:



    Epidemiološke studije su pokazale i znatno veću učestalost vanmaterične trudnoće kod žena od 35-45 god u odnosu na žene od 25-35 god.

    Tabela 3. Odnos broja vanmateričnih trudnoća na 1000 trudnoća i godina majke:



    Povećan morbiditet i mortalitet majki se uočava kod starijih trudnica naručito u slučaju prvih trudnoća u porođaju.



    Uloga muškog partnera u literature je manje zastupljena. Preporuka je nekih autora da se kod muškarca starijih od 45. godine starosti trudnici uradi rana amniocenteza.Dostupna saznanja govore da sa godinama opada stepen fertiliteta i povećava mogućnost kongenitalnih anomalija.



    Stil života i navike značajno utiču na tok , i ishod trudnoće a time i na zdravlje novorođenčeta.

    Savetuje se da se iskoristi period pre začeća za sticanje određene fizičke kondicije. U većini slučajeva trudnoća neće značiti odustajanje od uobičajene fizičke aktivnosti. Redovne vežbe mogu olakšati varenje, sprečiti opstipaciju, poboljšati cirkulaciju, disanje, mišićni tonus i elastičnost kože. Trudnica treba da zna da je prilikom fizičke aktivnosti vrlo važno držati se principa umerenosti. Ovako stečeno opšte dobro stanje olakšaće će kako trudnoću tako i porođaj i indirektno uticati na zdravlje novorođenčeta.



    Tokom trudnoće je važno pridržavati se pravila zdrave ishrane.Treba izbegavati hranu bogatu mastima i šećerima. Adekvatnom pripremmom hrane, izbegavanjem sirovog mesa, neopranog voća i povrća, sprečava se potencijalno unošenje infektivnih agenasa kao što su toxoplazmoza, listerija i dr.

    Navike u ishrani mogu delovati i na tok trudnoće i na nastanak ne samo neugodnosti u trudnoći (umor, jutarnja mučnina, grčevi u nogama, opstipacija i sl), već i komplikacije kao što su anemija, preeklampsija, kao i prevremeni porođaj, premala i prevelika težina novorođenčeta. Raznolika ishrana zadovoljava potrebne količine svih neophodnih sastojaka.



    Kod trudnica koje intenzivno puše tokom trudnoće češće se javljaju krvarenja u ranoj trudnoći kao i spontani pobačaji, poremećaj placentnog krvotoka koji uzrokuje zaostatak u rastu bebe. Kod ovih trudnica deca imaju dvostruko veći broj smetnji sa disanjem i učestalija je iznenadna smrt novorođenčeta. Poznato je da u našoj sredini 37 % trudnica puši.



    Na osnovu literature alcohol je važan factor rizika u nastanku prenatalnih oštećenja deteta. Alkohol bez ikakvih problema prolazi placentnu barijeru i ulazi u krv fetusa. Obzirom na nedovoljnu enzimsku aktivnost jetre fetusa u smislu razgradnje alkohola i sasvim mala količina ostaje u krvi deteta dva do tri puta duže nego u krvi majke, gde kao ćelijski toksin izaziva smetnje u rastu a sa druge strane anomalije u razvitku. Alkohol se ne preporučuje trudnicama ni u malim količinama tokom čitave trudnoće.



    Na sličan naćin deluju i opojne droge pri čemu se kokain smatra teratogenom jer utiče na različite anomalije urogenitalnog trakta, Heroin zavisnice najčešće imaju neprimereni porast telesne težine i pojavu preeklampsije a značajan problem je i aloimunizacija.



    Tokom trudnoće se nameće potreba za izbegavanjem različitih toksičnih i opasnih materija iz životne i radne sredine. Naručito obratiti pažnju na upotrebu hemijskih sredstava koja se koriste u domaćinstvu.

    Kao poseban socijalni problem izdvojili smo nasilje u porodici, što može uticati na tok i ishod trudnoće . Od izuzetnog značaja je podrška partnera, porodice ali i ljudi iz radne i životne sredine tokom trudnoće, porođaja i postporođajnom periodu.

    Savremeno vođenje trudnoće

    Primena savremenih protokola u vođenju trudnoće koja podrazumeva redovne kontrole, u smislu laboratorijskih, ultrazvučnih, i kliničkih ispitivanja povećava šansu za rađanje zdravog deteta. Praksa je da se trudnoća kontroliše najmanje jednom mesečno, dok se u poslednjem trimestru kontrole obavljaju na 15 odnosno 7 dana.



    U komplikovanim trudnoćama kontrole su češće a ispitivanja obsežnija. Prema podacima iz literature 15% trudnoća su rizične i zahtevaju poseban tretman.

    Savremena medicinska saznanja i procedure omugućavaju blagovremenu dijagnostiku ali i lečenje različitih poremećaja tokom trudnoće.

    Pažljivo vođenje porođaja, uz primenu aktuelnih metoda praćenja i preduzimanje adekvatnih mera i postupaka, smanjuju procenat porođajnih trauma kod novorođenčeta.

    Zaključak:

    Tri grupe faktora su presudne za rađanje zdravog potomstva.
    1.Trudnoća i rađanje u period od 20-30. godina
    2.Pravilna ishrana, odgovarajuća fizička aktivnost, izbegavanje pušenja, alkohola i opojnih sredstava tokom trudnoće, zdrava radna i životna sredina, podrška partnera i porodice
    3.Savremen medicinski tretman i nega pre, u toku trudnoće, u vreme porođaja i posle njega.

    Blagovremeno planiranje porodice, pridržavanje zdravih stilova života od strane trudnice, kao i adekvatno praćenje toka trudnoće i porođaja od strane ginekologa i medicinskog osoblja su doveli do toga da trudnoća nikada nije bila tako sigurna i da nikada ranije bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave.

    Poslednjih decenija postoji značajan trend odlaganja rađanja u kasnijoj životnoj dobi. To utiče na povećanje morbiditeta i mortaliteta majki i novorođenčadi.

    Važno je da se navedene činjenice u mnogoj većoj meri ističu i koriste u edukaciji mladih generacija.